Informacije o unutarnjem ustrojstvu
Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec djeluje na osnovi misije i načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i uživa posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske.
Udruga djeluje na području cijele Međimurske županije kao jedino društvo Crvenog križa s pravnom osobnošću na tom području. Osim ureda GDCK Čakovec na adresi Kralja Tomislava 29 u Čakovcu, GDCK Čakovec u svom vlasništvu ima i Centar za prihvat donirane robe na adresi Vatroslava Lisinskog 2a, Čakovec.
Broj ustrojstvenih oblika koji djeluju u sklopu GDCK Čakovec:
- Općinska društva: 24
- Aktiv DDK: 1
- Osnovno društvo Crvenog križa djelatnika iz zdravstva i socijalne skrbi bez pravne osobnosti: 1
Glavna tijela Gradskog društva Crvenog križa Čakovec jesu Skupština (35 zastupnika) i Odbor (9 članova) koji zasjedaju po potrebi i donose odluke iz svoje nadležnosti, Nadzorni odbor (3 člana) te radna tijela za pojedina područja djelovanja.
U sastavu GDCK Čakovec ustrojene su sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice za neometano obavljanje poslovanja:
- Ured Ravnatelja
- Služba za opću i zdravstvenu djelatnost
- Služba za humanitarnu djelatnost i socijalne usluge
- Služba za ekonomske poslove
Ravnatelj: dr.sc. Kristijan Valkaj
Mandat rukovodstva od 2021. do 2024. godine (izabrani na Izbornoj skupštini 17. prosinca 2020. godine)
Predsjednik i dva potpredsjednika Hrvatskog Crvenog križa GDCK Čakovec:
- Predsjednica: Dubravka Kečkeš
- Potpredsjednik: Milivoj Kossi
- Potpredsjednica: Sandra Vlahek
Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec provodi djelatnosti koje proizlaze iz Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola, Statuta Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i zaključaka međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca prenijetih na nacionalna društva Crvenog križa. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec prema pravnom ustroju je udruga koja svoj rad temelji na Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“ broj 71/2010), Zakonu o udrugama („Narodne novine“, broj 74/2014, 70/2017) i Statutu Hrvatskog Crvenog križa koji je donijela Skupština Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 22. ožujka 2016. godine („Narodne novine“ broj 56/2016).
Navedene dokumente pogledajte ovdje:
Zakon o Hrvatskom Crvenom križu
Statut Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca:
- STATUTES AND RULES OF PROCEDURE OF THE INTERNATIONAL RED CROSS AND RED CRESCENT MOVEMENT
(adopted by the Twenty-fifth International Conference of the Red Cross at Geneva in 1986, amended in 1995 and 2006) - Statutory texts of the International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies Constitution Rules of Procedure Financial regulations Staff rules Rules for travel assistance 2007
Statut Hrvatskog Crvenog križa
Kao dio Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatski Crveni križ u svojemu radu vodi se temeljnim načelima Pokreta:
HUMANOST
Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju, nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.
NEPRISTRANOST
Pokret ne pravi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potrebama, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.
NEUTRALNOST
Kako bi očuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.
NEOVISNOST
Pokret je neovisan. Nacionalna društva, iako su pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta.
DOBROVOLJNOST
Pokret je dobrovoljan i ne pokreće ga želja za dobitkom.
JEDINSTVO
U svakoj zemlji može postojati samo jedno društvo Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti dostupno svima i provoditi humanitarnu djelatnost na cjelokupnom teritoriju.
UNIVERZALNOST
Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u kojem sva društva imaju jednaki položaj i dijele jednaka prava i dužnosti uzajamnog pomaganja, svjetski je pokret.
Međunarodno humanitarno pravo
Pravni temelj za djelovanje Hrvatskog Crvenog križa na području međunarodnog humanitarnog prava proizlazi iz ugovora o međunarodnom humanitarnom pravu i nacionalnog zakonodavstva.
Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj dana 13. studenoga 1992. godine donijela je “Odluku o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji” ( Narodne novine 1/92) u kojoj između ostalog piše:
“Notifikacijama o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je, od 8. listopada 1991. sljedećih mnogostranih međunarodnih ugovora:
- Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu od 12. kolovoza 1949. (Ženeva, 12. kolovoza 1949.), Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ broj 6/1950. od 15. rujna 1950.
- Ženevske konvencije za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru od 12. kolovoza 1949. (Ženeva, 12. kolovoza 1949.) Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ broj 6/1950. od 15. rujna 1950.
- Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. (Ženeva, 12. kolovoza 1949.) Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ broj 6/1950. od 15. rujna 1950.
- Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. (Ženeva, 12. kolovoza 1949.) Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ broj 6/1950. od 15. rujna 1950.
- Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I) (Ženeva, 8. lipnja 1977.) Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori 16/1978. od 28. prosinca 1978.
- Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba (Protokol II) (Ženeva, 8. lipnja 1977.) Službeni list SFRJ – Međunarodni ugovori 16/1978. od 18. prosinca 1978.”
Postajući strankom navedenih ugovora međunarodnog humanitarnog prava, Republika Hrvatska prihvatila je obveze koje iz njih proizlaze.